Pitanje može li povećanje plaća državnih dužnosnika smanjiti korupciju izaziva različite reakcije i analize u teorijskoj ekonomskoj literaturi.

Visoke plaće mogu smanjiti koruptivne radnje povećanjem oportunitetnog troška gubitka posla[1]. Što bi značilo da ako su plaće visoke, korumpirani dužnosnici imaju više za izgubiti ako budu uhvaćeni u koruptivnim radnjama, jer bi time izgubili visok prihod koji trenutno ostvaruju. Drugim riječima, gubitak posla i svih benefita koje on donosi postaje značajan i neugodan trošak, što ih može odvratiti od koruptivnog ponašanja.

Međutim, mogu također potaknuti zahtjeve za većim mitom među onima koji su već skloni korupciji. Isto tako visoke plaće mogu smanjiti broj koruptivnih djela, ali ukupni iznos plaćen za korupciju ne mora nužno pasti^[2].

Problem niskih plaća u javnom sektoru

U mnogim zemljama, niske plaće u javnom sektoru, često uzrokovane velikim brojem zaposlenih državnih službenika, stvaraju plodno tlo za korupciju. Predložiti povećanje plaća bez smanjenja broja zaposlenih nije realno, jer bi mnoge vlade radije zadržale velik broj javnih službenika kao način smanjenja nezaposlenosti[3]. No, priroda korupcije varira s razinom ekonomskog razvoja. U zemljama s niskim dohotkom, korupcija je često sitna i očita, dok je u zemljama s visokim dohotkom korupcija sofisticiranija i teže ju je otkriti[4].

Studija Svjetske banke iz 2021. pokazala je da povećanje plaća može smanjiti korupciju u zemljama s niskom nejednakošću plaća u javnom sektoru. Nasuprot tome, u zemljama s velikom nejednakošću plaća, povećanje plaća može povećati korupciju[5].

Nadalje, prema istraživanju Demirgus-Kunta i Lokshina, zemlje s nižom nejednakošću plaća u javnom sektoru, poput Hrvatske, mogle bi smanjiti korupciju povećanjem plaća u javnom sektoru, tj. veće plaće u javnom sektoru premjestile bi zemlju iz tamnijih područja visoke korupcije u svjetlija područja niže [6].

„Zbog složenosti fenomena, borba protiv korupcije mora se voditi na više frontova. To je borba koja se ne može dobiti u mjesecima ili čak u nekoliko godina. Najveća pogreška koja se može napraviti je osloniti se na strategiju koja pretjerano ovisi o aktivnostima u jednom području, poput povećanja plaća zaposlenima u javnom sektoru, ili povećanja kazni, ili stvaranja antikorupcijskog ureda, a onda očekivati ​​brze rezultate.“[8]

Kontraargumenti i izazovi

Povećanje plaća može naići na negativnu reakciju javnosti, posebno u ekonomskim krizama. Također, samo povećanje plaća nije dovoljno ako nije praćeno drugim mjerama poput strožih kazni za korupciju, boljeg nadzora i veće transparentnosti. Uravnoteženost plaća u javnom sektoru također je ključna; prevelike razlike mogu dovesti do nezadovoljstva i povećane korupcije među niže rangiranim službenicima.

Preporučene mjere

Povećanje plaća državnih dužnosnika može biti efikasnije u smanjenju korupcije kada je kombinirano sa sveobuhvatnim pristupom i dodatnim mjerama. Evo nekih ključnih dodatnih mjera koje država može poduzeti:

1. Jačanje institucija za borbu protiv korupcije
   • Nezavisne antikorupcijske agencije – Osnivanje neovisnih antikorupcijskih agencija koje mogu istraživati i procesuirati slučajeve korupcije.
   • Sudski sistem – Reforma pravosudnog sustava kako bi bio neovisan, efikasan i sposoban da brzo procesuira slučajeve korupcije.
2. Povećanje transparentnosti
   • Financijska transparentnost – Uvođenje obaveznih izvještaja o prihodima, rashodima i imovini državnih dužnosnika.
   • Javni pristup informacijama – Omogućavanje javnosti pristup informacijama o radu vlade, tenderima i javnim nabavkama.
3. Povećanje odgovornosti
   • Pravila o sukobu interesa – Uvođenje strogih pravila o sukobu interesa i obaveznih izjava o sukobima interesa.
   • Interna revizija – Uspostavljanje jakih internih kontrola i revizorskih funkcija unutar javnih institucija.
4. Podrška građanskom društvu i medijima
   • Sloboda medija – Osiguranje slobode medija kako bi mogli istraživati i izvještavati o korupciji.
   • Podrška nevladinim organizacijama – Podrška nevladinim organizacijama koje se bave borbom protiv korupcije i podizanjem svesti o njenim štetnim efektima.
5. Obuka i edukacija
   • Edukacija javnih službenika – Organiziranje treninga i radionica za javne službenike o etici, integritetu i zakonima protiv korupcije.
   • Javna kampanja – Sprovođenje javnih kampanja za podizanje svijesti o štetnosti korupcije i poticanje građana da prijavljuju korupciju.
6. Tehnološke inovacije
   • Digitalizacija – Uvođenje e-uprave i digitalnih platformi za pružanje javnih usluga kako bi se smanjile prilike za korupciju.
   • Analitika podataka – Korištenje analitike podataka za identifikaciju i prevenciju korupcije.
7. Stroge sankcije
   • Kazne – Uvođenje strogih kazni za korupciju, uključujući visoke novčane kazne i zatvorske kazne.
   • Oduzimanje imovine – Mogućnost oduzimanja imovine stečene kroz koruptivne radnje.

Kombinacija ovih mjera, zajedno sa povećanjem plaća, može značajno smanjiti korupciju tako što će stvoriti okruženje gdje su koruptivne aktivnosti teže za sprovođenje i gdje su posljedice za takvo ponašanje ozbiljne. Važno je da se ove mjere dosljedno provode i da postoji politička volja za njihovu primjenu.

---

[1] Van Rijckeghem, C., & Weder, B. (2001). Bureaucratic corruption and the rate of temptation: do wages in the civil service affect corruption, and by how much?. Journal of development economics, 65(2), 307-331.

[2] Ibid.

[3] Ibid.

[4] Demirgus-Kunt, A., Kolchin, V., & Lokshin, M. (2023) Neglecting the Impact of Wage Inequality Can Compromise the Design of Anti-corruption Policies. Dostupno na: https://www.cgdev.org/blog/neglecting-impact-wage-inequality-can-compromise-design-anti-corruption-policies

[5] Shah, A. (2006) Corruption and Decentralized Public Governance. World Bank. Dostupno na: https://documents1.worldbank.org/curated/zh/153481468177556563/pdf/wps3824.pdf

[6] Demirgus-Kunt, A., Kolchin, V., & Lokshin, M. (2023) Neglecting the Impact of Wage Inequality Can Compromise the Design of Anti-corruption Policies. Dostupno na: https://www.cgdev.org/blog/neglecting-impact-wage-inequality-can-compromise-design-anti-corruption-policies

[7] Van Rijckeghem, C., & Weder, B. (2001). Bureaucratic corruption and the rate of temptation: do wages in the civil service affect corruption, and by how much?. Journal of development economics, 65(2), 307-331.