Ovo je najčešće pitanje s kojim se susrećem u praksi kod uspostavljanja internih sustava za prijavu nepravilnosti: kome što prijaviti ako u sustavu imamo povjerljivu osobu, etičkog povjerenika i osobu za zaštitu dostojanstva radnika? Jasna definicija odgovornosti i postupaka ključna je za pravilan rad sustava prijavljivanja, kao i za uspostavu internih politika i pravilnika koji osiguravaju transparentnost i zaštitu prijavitelja.

Upravo nejasna podjela odgovornosti može odvratiti prijavitelja od prijavljivanja nepravilnosti ili sumnje na neetično ponašanje jer ne zna kome se obratiti, a i nadređeni često nisu sigurni kako ih uputiti. Prvi korak u izgradnji učinkovitog sustava prijavljivanja nepravilnosti ili bilo kakvih sumnji na neetičko ponašanje jest jasno definiranje odgovornosti i dosljedna komunikacija sa svim zaposlenicima.

Prema Zakonu o radu (NN 64/23), poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je imenovati jednu osobu za zaštitu dostojanstva radnika, dok poslodavac s više od 75 radnika mora imenovati dvije osobe različitog spola koje su ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

S druge strane, prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/2022), poslodavac koji zapošljava najmanje 50 radnika dužan je uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika. Ovaj zakon precizno definira nepravilnosti koje potpadaju pod njegovu nadležnost, što je ključno za razumijevanje kome se trebaju prijavljivati određene vrste nepravilnosti.

Također, prema Etičkom kodeksu državnih službenika i namještenika (NN 8/2025), propisano je da u svim državnim tijelima čelnik tijela imenuje povjerenika za etiku iz reda državnih službenika. Iako su etički povjerenici češći u javnom sektoru, sve više privatnih organizacija uvodi ovu funkciju kako bi osigurali usklađenost s poslovnim vrijednostima i standardima.

Osim navedenih funkcija, u nekim organizacijama prisutni su i Compliance manageri te osobe za nepravilnosti prema Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, no u ovom ćemo se članku fokusirati na razlike između prijava koje se podnose povjerljivoj osobi, etičkom povjereniku i osobi za zaštitu dostojanstva radnika.

U nastavku donosimo pregled odgovornosti i primjera situacija koje se trebaju prijaviti svakoj od ovih funkcija kako bismo osigurali jasnoću i ispravnu primjenu internih sustava prijavljivanja nepravilnosti.

Prema Članku 4. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/2022), nepravilnosti koje su obuhvaćene ovim zakonom prvenstveno se odnose na povrede zakonskih propisa u područjima od javnog interesa koji su regulirani zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim zakonima. Stoga je važno razlikovati što bi se trebalo prijaviti povjerljivoj osobi, a što etičkom povjereniku, kako bi se osiguralo pravilno postupanje i usmjeravanje prijava prema odgovarajućem tijelu unutar organizacije.

Što prijaviti povjerljivoj osobi?

Povjerljiva osoba zadužena je za postupanje s prijavama nepravilnosti koje spadaju pod zaštitu ovog zakona, a koje uključuju ozbiljne povrede propisa koje ugrožavaju javni interes ili su obuhvaćene zakonodavstvom EU. Primjeri takvih nepravilnosti uključuju:

1. Javna nabava
   • Namještanje natječaja ili favoriziranje određenih dobavljača.
   • Korištenje povlaštenih informacija pri dodjeli ugovora.
2. Financijske usluge i sprječavanje pranja novca
   • Nepravilnosti u financijskom izvještavanju.
   • Kršenje pravila o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
   • Prikrivanje transakcija koje bi mogle uključivati porezne prijevare.
3. Sigurnost proizvoda i prometa
   • Plasiranje nesigurnih proizvoda na tržište.
   • Nepoštivanje sigurnosnih standarda u prometnom sektoru.
4. Zaštita okoliša
   • Ispuštanje štetnih tvari u okoliš bez dozvole.
   • Nepravilno odlaganje otpada koje može ugroziti zdravlje ljudi.
5. Sigurnost hrane i zdravlje potrošača
   • Prodaja proizvoda koji nisu u skladu sa sanitarnim i sigurnosnim propisima.
   • Nepravilnosti u kontroli zdravstvenih standarda u proizvodnji hrane.
6. Kršenja propisa o tržišnom natjecanju i državnim potporama
   • Poticaji i subvencije dodijeljeni na nepravedan način.
   • Povrede pravila konkurencije unutar EU tržišta.

Što prijaviti etičkom povjereniku?

S druge strane, etički povjerenik bavi se prijavama koje se odnose na etičke dileme i nepravilnosti koje nisu nužno zakonski prekršaji, već se tiču internih pravila, korporativne kulture i profesionalnih odnosa unutar organizacije. Primjeri takvih prijava uključuju:

1. Povrede etičkog kodeksa organizacije
   • Neprimjereno ponašanje prema kolegama (verbalno zlostavljanje, mobbing).
   • Nedolično poslovno ponašanje koje šteti ugledu organizacije.
2. Sukobi interesa
   • Situacije u kojima zaposlenik donosi odluke koje su u suprotnosti s interesima organizacije.
   • Neprihvatljivo ponašanje u odnosu na osobne poslovne odnose unutar organizacije.
3. Neprimjereno korištenje poslovnih resursa
   • Korištenje službenih sredstava u privatne svrhe, ali bez zakonskih posljedica.
   • Zanemarivanje odgovornosti prema tvrtki ili nesavjesno upravljanje radnim vremenom.
4. Zlouporaba položaja ili privilegija
   • Situacije u kojima zaposlenik koristi svoj položaj kako bi ostvario osobnu korist, bez nužnog kršenja zakona.
   • Favoriziranje određenih zaposlenika ili dobavljača u svakodnevnim poslovnim procesima.
5. Nepoštivanje internih procedura i standarda
   • Ponašanja koja narušavaju profesionalni integritet i korporativnu kulturu.
   • Odnos prema zaposlenicima koji nisu nužno pravno upitni, ali su neetični.

Što prijaviti osobi za zaštitu dostojanstva radnika?

Osoba za zaštitu dostojanstva radnika odgovorna je za rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva i jednakosti zaposlenika na radnom mjestu. Primjeri takvih nepravilnosti uključuju:

1. Diskriminacija na temelju spola, rase, vjere, dobi ili bilo koje druge osobne karakteristike
   • Različit tretman zaposlenika na temelju osobnih karakteristika prilikom zapošljavanja, napredovanja ili dodjele zadataka.
   • Pristranost u donošenju odluka koja rezultira nepravednim postupanjem prema pojedinim skupinama zaposlenika.
2. Mobbing – sustavno uznemiravanje, ponižavanje ili stvaranje neprijateljskog radnog okruženja
   • Ponavljano vrijeđanje, omalovažavanje ili izolacija zaposlenika od strane kolega ili nadređenih.
   • Stalno kritiziranje rada bez objektivne osnove, namjerno uskraćivanje informacija i resursa potrebnih za rad.
3. Seksualno uznemiravanje
   • Neželjen fizički kontakt, komentari ili geste seksualne prirode koje stvaraju neugodno radno okruženje.
   • Neprimjerene poruke, pozivi ili zahtjevi povezani s osobnim ili intimnim pitanjima.
4. Nepravedan tretman u dodjeli zadataka, napredovanju ili nagrađivanju
   • Favoriziranje određenih zaposlenika bez jasnih kriterija.
   • Odbijanje promaknuća ili nagrađivanja bez objektivnih razloga.
5. Pitanja vezana uz sigurnost i zaštitu zdravlja na radu
   • Nepoštivanje propisanih sigurnosnih mjera koje ugrožavaju zdravlje i sigurnost zaposlenika.
   • Odbijanje poslodavca da poduzme potrebne korake za osiguranje sigurnih uvjeta rada.
6. Neprimjereno ponašanje koje ugrožava dostojanstvo radnika
   • Verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje koje stvara zastrašujuće, neprijateljsko ili degradirajuće okruženje.
   • Ponašanja koja narušavaju samopouzdanje i profesionalno dostojanstvo zaposlenika.

Postoje preklapanja između prijava koje se odnose na povrede etičkog kodeksa organizacije, posebno kada je riječ o neprimjerenom ponašanju prema kolegama (verbalno zlostavljanje), i prijava koje se podnose osobi za zaštitu dostojanstva radnika.

Etički povjerenik se bavi širim etičkim aspektima unutar organizacije, uključujući profesionalno ponašanje, korporativnu kulturu i reputaciju organizacije. Ako se neprimjereno ponašanje ne smatra ozbiljnim prekršajem u smislu zakonskih odredbi, već više kao odstupanje od etičkih normi organizacije, prijavljuje se etičkom povjereniku. Npr. ako osoba u komunikaciji koristi neprimjerene stereotipe ili generalizacije i time narušava cjelokupnu organizacijsku kulturu, tj. pridonosi izgradnji toksične organizacijske kulture, poput “Sve su ti one iste.” ili “Ja bi svima zaprijetio otkazom, pa da vidiš kako ne bi radili”, treba prijaviti etičkom povjereniku. Dok ako osoba izravno vrijeđa i diskriminira pojedinca koristeći neprimjeren jezik, npr. “Glupa si ko krava, ti stvarno ništa ne razumiješ u poslu. Ništa ti se ne može objasniti.”, takvu komunikaciju treba prijaviti Osobi za zaštitu dostojanstva radnika.

Tablica 1: Kome što prijaviti?

Vrsta nepravilnosti	Povjerljiva osoba	Etički povjerenik	Osoba za zaštitu dostojanstva radnika
Kršenje zakona (npr. financijske prijevare, javna nabava)	✅	❌	❌
Nepravilnosti u javnoj nabavi	✅	❌	❌
Sukob interesa	✅	✅	❌
Diskriminacija na temelju spola, rase, dobi itd.	❌	❌	✅
Verbalno zlostavljanje i Mobbing (uznemiravanje, ponižavanje)	❌	✅	✅
Povrede etičkog kodeksa (profesionalno ponašanje)	❌	✅	❌
Zlouporaba položaja	✅	✅	❌
Nepravedan tretman zaposlenika	❌	✅	✅
Povrede dostojanstva radnika (verbalno i fizičko zlostavljanje)	❌	❌	✅
Neprimjereno ponašanje prema kolegama	❌	✅	✅
Seksualno uznemiravanje	❌	❌	✅
Diskriminacija u napredovanju i dodjeli zadataka	❌	✅	✅
Radni uvjeti koji ugrožavaju zdravlje i sigurnost	✅	❌	✅
Prijave korupcije unutar organizacije	✅	❌	❌
Kršenje internih procedura	❌	✅	❌
Neetično poslovno ponašanje	❌	✅	❌
Manipulacije natječajnim postupcima	✅	❌	❌
Zlouporaba službenih resursa	❌	✅	❌

Jasno definiranje uloga i odgovornosti unutar organizacije pomoći će zaposlenicima da lakše identificiraju kome se obratiti u slučaju nepravilnosti i osigurati učinkovitije rješavanje problema. U slučajevima gdje se pojedine teme preklapaju između povjerljive osobe i etičkog povjerenika ili etičkog povjerenika i osobe za zaštitu dostojanstva radnika, važno je zaposlenicima jasno objasniti što se točno pod kojom prijavom podrazumijeva. Tako da je sljedeći vrlo važan korak za izgradnju učinkovitog sustava za prijavu nepravilnosti edukacija, edukacija i edukacija.

Također, važno je napomenuti da svaka organizacija mora za sebe jasno definirati kome će se što prijavljivati, na koji način i za sve to propisati jasne politike i procedure te educirati zaposlenike o tome.

---

Ako trebate pomoć oko uspostave unutarnjih sustava za prijavu nepravilnosti, javite nam se s povjerenjem.

CODUPO Compliance – Vaš pouzdani partner u praćenju usklađenosti.

Za dodatne informacije i zakazivanje konzultacija, slobodno nas kontaktirajte putem kontakt forme ili na telefon +385 1 3862 961.