Usklađenost vs. sukladnost – Koje su ključne razlike?

 

U poslovnoj praksi često se susrećem s pojmovima usklađenost i sukladnost, koji se na prvi pogled mogu činiti sličnima, pa se često koriste naizmjenično. Međutim, budući da se bavim implementacijom compliance programa i ISO normi, smatram važnim jasno razumjeti njihovu razliku. To je posebno važno jer sam u praksi naišla na primjere gdje su, temeljem Odluke Vlade o uvođenju funkcije praćenja usklađenosti, određene organizacije imenovale Službenika za sukladnost/ ili praćenje sukladnosti, što može dovesti do terminoloških i funkcionalnih nejasnoća.

Iako se pojmovi USKLAĐENOST (engl. compliance) i SUKLADNOST (engl. conformity) često koriste naizmjenično, postoji ključna razlika u njihovom značenju i primjeni. Ova razlika je posebno važna u kontekstu međunarodnih standarda i regulatornih zahtjeva.

Što je USKLAĐENOST (compliance)?

Usklađenost označava obvezu organizacija da se pridržavaju zakonskih, regulatornih i etičkih zahtjeva. To znači da tvrtke moraju poslovati u skladu s propisima koji su definirani zakonima, industrijskim regulativama, ugovornim obvezama i etičkim kodeksima. Ova vrsta usklađenosti često se odnosi na pravne zahtjeve koje organizacije ne mogu izbjeći, a nepridržavanje može imati ozbiljne posljedice, uključujući pravne sankcije, financijske kazne i narušavanje ugleda.

Nadalje, usklađenost bi trebala nadići puku pravnu obvezu – ona uključuje i odgovorno poslovanje, upravljanje rizicima te izgradnju poslovne kulture temeljene na etici i integritetu. Primjerice, organizacije koje obrađuju osobne podatke moraju se pridržavati GDPR-a, što znači da moraju osigurati sigurnost i povjerljivost podataka svojih korisnika. Također, poduzeća koja žele osigurati poštivanje regulatornih zahtjeva mogu implementirati ISO 37301 sustav upravljanja usklađenošću, koji im pomaže u strukturiranju i provođenju politika usklađenosti. Osim toga, tvrtke koje posluju u rizičnim sektorima često primjenjuju ISO 37001, standard za borbu protiv podmićivanja, kako bi osigurale transparentnost i poštenje u poslovnim odnosima.

U kontekstu spomenutih normi (ISO 37301, ISO 37001), organizacija može osigurati SUKLADNOST sa zahtjevima normi koje koristi kako bi bila USKLAĐENA s regulatornim ili zakonskim obvezama koje na pojedinim tržištima predstavljaju obvezu usklađenosti (npr. prema Odluci Vlade o uvođenju funkcije praćenja usklađenosti – NN 99/2019).

Što je SUKLADNOST (conformity)?

Sukladnost se odnosi na pridržavanje tehničkih standarda, normi i specifikacija koje određuju kvalitetu, sigurnost i pouzdanost proizvoda, usluga ili procesa. Dok je USKLAĐENOST često zakonski propisana, SUKLADNOST je obično dobrovoljna, ali može biti nužna kako bi organizacija dokazala svoju sposobnost ispunjavanja određenih standarda kvalitete ili poslovnih zahtjeva.

U mnogim industrijama, certifikacija prema međunarodnim standardima predstavlja ključni element tržišne konkurentnosti. Primjerice, organizacije koje žele dokazati kvalitetu svojih proizvoda često prolaze certifikacijski proces prema ISO 9001, standardu za sustave upravljanja kvalitetom. Tvrtke koje žele pokazati svoju ekološku odgovornost mogu implementirati ISO 14001 (biti SUKLADNE sa zahtjevima norme), što potvrđuje njihovu USKLAĐENOST s okolišnim zahtjevima npr. ESG kriterija. Osim toga, neki proizvodi moraju proći certifikaciju prema specifičnim tehničkim normama kako bi se osigurala njihova sigurnost i funkcionalnost.

Sukladnost omogućuje organizacijama da ispune zahtjeve tržišta, steknu povjerenje kupaca i dokažu svoju predanost kvaliteti i sigurnosti. Iako se u nekim slučajevima može činiti kao dodatni administrativni teret, sukladnost s industrijskim standardima često je ključna za dugoročan uspjeh i reputaciju organizacije.


Ključne razlike između USKLAĐENOSTI i SUKLADNOSTI

USKLAĐENOST (Compliance) – Izvor zahtjeva (Zakoni, propisi, industrijska regulativa, etički kodeksi) – Fokus (Usklađenost s regulatornim zahtjevima, etikom i pravnim okvirom) – Posljedice neusklađenosti (Pravne sankcije, financijske kazne, reputacijski rizici)

SUKLADNOST (Conformity) – Izvor zahtjeva (ISO standardi, tehničke norme, industrijske specifikacije) – Fokus (Prilagođavanje normama i standardima za kvalitetu i sigurnost) – Posljedice nesukladnosti (Gubitak certifikacije, neusklađenost s ugovornim zahtjevima)


Kada koristiti koji pojam?

Ako govorimo o poštivanju zakona, regulatornih propisa, etičkih kodeksa i pravnih obveza koristimo USKLAĐENOST (Compliance).

Ako govorimo o usklađenosti s ISO standardima, tehničkim specifikacijama ili normama koristimo SUKLADNOST (Conformity).

U poslovnom svijetu, USKLAĐENOST (Compliance) je širi koncept koji uključuje sukladnost, ali se prvenstveno bavi pravnim i etičkim aspektima poslovanja. S druge strane, SUKLADNOST (Conformity) se odnosi na tehničke i operativne zahtjeve koji mogu biti ključni za tržišno natjecanje i pouzdanost organizacije.

Razumijevanje ove razlike ključno je za tvrtke koje žele učinkovito upravljati rizicima, osigurati zakonitost svog poslovanja i istovremeno postići visoke standarde kvalitete i sigurnosti. Sukladno Odluci Vlade o obvezi uvođenja funkcije praćenja usklađenosti, državna poduzeća koja imaju tu obvezu, trebala su imenovati Službenika za praćenje usklađenosti/ Službenika za usklađenost, a ne za praćenje sukladnosti ili Službenika za sukladnost.


CODUPO Compliance – Vaš pouzdani partner u implementaciji ISO normi i praćenju usklađenosti.

Za dodatne informacije i zakazivanje konzultacija, slobodno nas kontaktirajte putem kontakt forme ili na telefon +385 1 3862 961.