Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnost – Koje su promjene, odgovornosti i nove kazne za poslodavce?

 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 136/25) stupa na snagu 13. 11. 2025. Njime se mijenja i dopunjuje Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/22), primarno radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije te uvažavanja preporuka OECD-a u kontekstu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u. Sustav zaštite prijavitelja nepravilnosti u RH prvi je put cjelovito uređen Zakonom koji je stupio na snagu 1. 7. 2019., a 23. 4. 2022. stupio je na snagu novi Zakon (NN 46/22). Novela Zakona iz 2025. sada dodatno pojašnjava i proširuje taj okvir.

Izmjene sadržane u Noveli Zakona (NN 136/2025) donose niz važnih novosti za poslodavce. Novi okvir dodatno pojačava pravnu sigurnost prijavitelja, uvodi strože rokove te značajno povećava kazne za neusklađenost.

Brža i učinkovitija zaštita zviždača

Jedna od ključnih novosti odnosi se na sudsku zaštitu prijavitelja. Propisani su strogi rokovi: odgovor na tužbu u 15 dana, prvo ročište u 30 dana, a prvostupanjski postupak mora završiti u roku od šest mjeseci. Time se osigurava brža i učinkovitija zaštita zviždača te smanjuje prostor za zlouporabe i odgode koje su do sada obeshrabrivale prijavitelje.

Veće kazne i preciznija odgovornost poslodavaca

Nove kazne sada su izražene u eurima, a iznosi su gotovo udvostručeni u odnosu na prethodni Zakon iz 2022. godine:

  • Poslodavac (pravna osoba): od 2.000 € do 8.000 € (prije 10.000 – 30.000 kn, odnosno 1.333 – 4.000 €)
  • Odgovorna osoba u pravnoj osobi: od 1.000 € do 3.000 € (prije 1.000 – 10.000 kn, odnosno 133 – 1.333 €)
  • Fizička osoba – obrtnik: od 1.000 € do 3.000 € (prije 133 – 1.333 €)

Poslodavci mogu biti kažnjeni navedenim iznosima ako (Članak 35., NN 46/22):

  1. ne donesu opći akt o unutarnjem prijavljivanju u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu Zakona,
  2. ne učine taj akt i upute dostupnima svim zaposlenicima,
  3. ne uspostave sustav unutarnjeg prijavljivanja,
  4. ne osiguraju povjerljivost i zaštitu podataka,
  5. ne imenuju povjerljivu osobu i zamjenika u roku od tri mjeseca,
  6. ne vode evidenciju zaprimljenih prijava,
  7. ne poduzmu mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.

U Noveli Zakona gotovo su utrostručene kazne za teže povrede definirane u Članku 36. (NN 46/22). Dok su prema tom Zakonu iz 2022. maksimalne kazne iznosile oko 6.600 eura (50.000 kn), nove izmjene propisuju do 100.000 eura za pravne osobe.

To konkretno znači:

  • Poslodavac (pravna osoba): od 5.000 € do 100.000 € (prije: 30.000 – 50.000 kn, odnosno 4.000 – 6.666 €)
  • Odgovorna osoba u pravnoj osobi: od 600 € do 6.000 € (prije: 3.000 – 30.000 kn, odnosno 400 – 4.000 €)
  • Fizička osoba – obrtnik: od 600 € do 15.000 € (prije: 400 – 4.000 €)
  • Fizička osoba (npr. zaposlenik koji direktno prekrši zaštitu): od 600 € do 6.000 €

Ovakav raspon kazni pozicionira zaštitu prijavitelja među ključne prioritete usklađenosti poslodavaca, s mogućim značajnim radnopravnim i korporativno-upravljačkim implikacijama.

Članak 36. (NN 46/22) detaljno propisuje šest situacija koje predstavljaju ozbiljno kršenje zakona. Svaka od njih odnosi se na aktivno ugrožavanje prijavitelja, povjerljivih osoba ili integriteta postupka prijave:

  1. Sprječavanje ili pokušaj sprječavanja prijavljivanja nepravilnosti – primjerice, prijetnje zaposleniku da ne prijavi, zabrana komunikacije s povjerljivom osobom ili kažnjavanje zbog prijave (čl. 8 st. 1).
  2. Pokretanje zlonamjernih postupaka protiv prijavitelja ili povjerljive osobe – korištenje disciplinskih mjera ili tužbi kako bi se prijavitelja zastrašilo (čl. 8 st. 3).
  3. Otkrivanje identiteta prijavitelja ili prijavljene osobe bez pristanka – objavljivanje ili curenje informacija koje omogućuju identifikaciju prijavitelja (čl. 14 st. 1., 2. i 4.).
  4. Osveta, prijetnje ili pokušaj osvete prema prijavitelju – uključuje otkaz, premještaj, mobbing, prijetnje ili uskraćivanje napredovanja (čl. 9 st. 1).
  5. Ne zaštita prijavitelja od osvete i propuštanje mjera za sprječavanje posljedica osvete – pasivno ponašanje poslodavca sada se također kažnjava (čl. 20 st. 1 t. 3).
  6. Utjecanje na povjerljivu osobu ili njezina zamjenika – bilo kakav pritisak na osobu zaduženu za postupanje po prijavama (čl. 22 st. 3).

Drugim riječima, svaka radnja, bilo aktivna ili propustom, koja prijavitelju stvara nepovoljan položaj ili narušava povjerljivost prijave, sada predstavlja teži prekršaj s potencijalno drastičnim novčanim posljedicama.

Proširenje kruga zaštite i veća pravna sigurnost

Prijavitelj koji nepravilnost prijavi izravno nadležnim tijelima (policija, DORH) uživa jednaku zaštitu kao i onaj koji koristi interni kanal. Usto, izmjene u Članku 4. proširuju područje primjene (uključujući primjenu prava EU i kaznena djela protiv javnog interesa).

U Članku 37. povećan je samo donji iznos kazne i sada iznosi od 600 do 4.000 € za fizičke osobe koje svjesno prijavljuju ili javno razotkrivaju neistinite informacije (uz izuzetak kaznenih djela), a u Članku 38., za povrede povjerljivosti i zlouporabe ovlasti propisane su kazne od 600 do 4.000 € (povećan je također samo donji iznos kazne). To se odnosi na povjerljive osobe, njihove zamjenike i sve koji sudjeluju u postupku. Identitet prijavitelja i podaci iz prijave moraju ostati zaštićeni, a svaka zlouporaba ovlasti se sankcionira.

Što poslodavci trebaju učiniti?

  • Revidirati interne politike i procedure (rokovi, povjerljivost) te ažurirati opći akt i učiniti ga lako dostupnim.
  • Imenovati i osposobiti povjerljivu osobu i zamjenika (ako već nisu), uz osigurane resurse i neovisnost. Povjerljiva osoba može biti osoba zaposlena kod poslodavca ili treća fizička osoba imenovana od strane poslodavca radi zaprimanja prijava nepravilnosti (eksternalizirana funkcija).
  • Uspostaviti i voditi evidenciju prijava i reakcija, s jasnim mehanizmima praćenja i izvještavanja.
  • Educirati sve zaposlenike o novim obvezama, rokovima i kaznama.
  • Ojačati nadzor i izvještavanje, imajući na umu da prijave mogu dolaziti i izvan internih kanala te da su sudski rokovi kraći.
  • Uvesti nultu toleranciju na odmazdu i odmah reagirati na svaku sumnju na povredu.
  • Procijeniti reputacijski i regulatorni rizik u svjetlu viših kazni i bržih postupaka.

Preporuke za poslodavce

  • Provesti gap-analizu postojećih politika i procedura prema novom okviru.
  • Ažurirati politike prijavljivanja i osigurati dostupnost svim osobama koje rade kod poslodavca (zaposlenici, volonteri, studenti, vanjski suradnici) ali i trećim stranama („radno okruženje“).
  • Potvrditi/imenovati povjerljivu osobu i zamjenika te im osigurati obuku i neovisnu poziciju ili eksternalizirati funkciju ukoliko unutar organizacije ne postoje adekvatni resursi.
  • Osigurati da su kanali prijave dostupni, jasni i sigurni; pružati prijavitelju informacije o tijeku i ishodu postupka sukladno internim politikama.
  • Uspostaviti sustav dokumentiranja prijava i poduzetih mjera – ključan je za dokazivanje usklađenosti.
  • Graditi kulturu povjerenja i imati „nultu toleranciju prema odmazdi“ (otkaz, degradacija, uskraćivanje napredovanja i sl.).
  • Pratiti pravnu praksu i tumačenja nadležnih tijela kako bi se pravodobno prilagodile interne mjere.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti označava zreliju fazu sustava zaštite zviždača u Hrvatskoj. Poslodavci dobivaju jasne rokove, strože standarde i veće kazne ali i priliku da kroz snažniju kulturu integriteta smanje pravne i reputacijske rizike te dugoročno ojačaju organizacijsku otpornost.

CODUPO Compliance – Vaš pouzdani partner u praćenju usklađenosti.

Vezano za Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti nudimo:

Za dodatne informacije i zakazivanje konzultacija, slobodno nas kontaktirajte putem kontakt forme ili na telefon +385 1 3862 961.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)