Foreign Extortion Prevention Act (FEPA): prvi kazneni progon i značaj za hrvatske organizacije

 

Američki zakon kojim se proširuje kaznenopravni odgovor na međunarodnu korupciju otvara važna pitanja za javni i privatni sektor, osobito u području upravljanja korupcijskim rizicima i usklađenosti poslovanja.

Prvi kazneni progon prema FEPA-i

Američko Ministarstvo pravosuđa (Department of Justice, DOJ) objavilo je 16. studenoga 2026. prvi kazneni progon prema zakonu Foreign Extortion Prevention Act (FEPA). Optužena je bivša generalna konzulica Hondurasa u Atlanti, Ada Evila Serrano Nuñez, zbog navodnog zahtijevanja i primanja mita od američke kompanije koja je svojim klijentima organizirala prijevoz i termine za konzularne usluge. Prema navodima tužiteljstva, pristup konzularnim terminima uvjetovan je plaćanjem mita, a ukupna vrijednost navodno primljenih nedopuštenih koristi premašuje 375.000 američkih dolara.

Optužbe uključuju kršenje FEPA-e, udruživanje radi njezina kršenja i pranje novca. Riječ je o prvom kaznenom progonu prema ovom zakonu, a ne o pravomoćnoj presudi. Iako se konkretan slučaj odnosi na postupanje strane diplomatske dužnosnice na američkom teritoriju, njegov je značaj širi. FEPA omogućuje američkim tijelima kazneni progon određenih stranih javnih dužnosnika koji zahtijevaju ili primaju mito, uključujući situacije u kojima se koruptivno postupanje odvija izvan SAD-a.

Što je FEPA i po čemu se razlikuje od FCPA-a?

FEPA je donesena u prosincu 2023., a njezin je pravni okvir izmijenjen i kodificiran 2024. godine u odredbi 18 U.S.C. § 1352. Za razumijevanje njezina značaja važno je razlikovati je od američkog Zakona o sprječavanju korupcije u inozemstvu (Foreign Corrupt Practices Act, FCPA). FCPA je prvenstveno usmjeren na stranu ponude mita, odnosno na zabranjeno nuđenje ili davanje nedopuštene koristi stranim javnim dužnosnicima radi ostvarivanja poslovne prednosti. FEPA je usmjerena na stranu potražnje za mitom, odnosno na koruptivno zahtijevanje, traženje, primanje ili prihvaćanje nedopuštene koristi od strane stranih javnih dužnosnika. Time američki zakonodavni okvir dobiva dodatni instrument za procesuiranje međunarodne korupcije. Odgovornost se više ne promatra samo kroz postupanje onoga tko nudi ili daje mito, nego i kroz postupanje javnog dužnosnika koji takvu korist zahtijeva.

FEPA predviđa kaznu zatvora do 15 godina te novčanu kaznu do 250.000 američkih dolara ili trostruke novčane vrijednosti nedopuštene koristi, sukladno zakonskim uvjetima.

Na koga se FEPA odnosi?

FEPA se primjenjuje na osobe koje ispunjavaju zakonsku definiciju foreign official, odnosno stranog javnog dužnosnika, kao i na osobe odabrane za takvu dužnost.

Definicija uključuje dužnosnike i zaposlenike stranih vlada, njihovih tijela, agencija i drugih državnih instrumenata (instrumentalities), određene visoke političke dužnosnike, dužnosnike i zaposlenike javnih međunarodnih organizacija te osobe koje službeno djeluju u ime navedenih institucija.

Prema američkoj sudskoj praksi, pojam instrumentality može obuhvatiti i trgovačka društva te druge organizacije u državnom vlasništvu ili pod državnom kontrolom. U predmetu United States v. Esquenazi (2014.) sud je utvrdio dva ključna kriterija: postojanje državne kontrole i obavljanje funkcije koju država smatra svojom, pri čemu se razmatraju vlasnička i upravljačka struktura, financiranje, javna funkcija i drugi relevantni čimbenici. To znači da se i rukovoditelji i zaposlenici državnih poduzeća te javnih zdravstvenih ustanova mogu smatrati stranim javnim dužnosnicima prema američkom antikorupcijskom pravu, neovisno o njihovu formalnom statusu prema nacionalnim propisima. Kriteriji razvijeni u sudskoj praksi prema FCPA-u relevantni su i za tumačenje FEPA-e, s obzirom na uporabu pojma instrumentality. Međutim, njihova primjena u postupcima prema FEPA-i još nije izravno potvrđena sudskom praksom.

Za primjenu FEPA-e nije presudno ima li osoba formalni status javnog dužnosnika prema nacionalnom zakonodavstvu. Presudno je ispunjava li definiciju stranog javnog dužnosnika prema američkom pravu.

To je osobito relevantno za trgovačka društva u državnom vlasništvu.

Primjerice, član uprave ili rukovoditelj hrvatskog državnog poduzeća ne mora imati status državnog dužnosnika prema hrvatskim propisima, ali bi mogao biti obuhvaćen FEPA-om ako se društvo, uzimajući u obzir njegovu funkciju i državnu kontrolu, prema američkom pravu smatra državnim instrumentom. Takva se kvalifikacija ne može pretpostaviti samo na temelju vlasničke strukture. Potrebna je procjena konkretnih okolnosti.

Može li se FEPA primijeniti na postupanje u Hrvatskoj?

Da. FEPA izričito predviđa ekstrateritorijalnu kaznenu nadležnost, što znači da se pod propisanim uvjetima može primijeniti i na koruptivno postupanje izvan američkog teritorija. Međutim, nije dovoljna samo činjenica da je riječ o stranom javnom dužnosniku ili da određena organizacija posluje međunarodno. Za primjenu FEPA-e moraju biti ispunjeni svi zakonski elementi kaznenog djela, uključujući odgovarajuću poveznicu s američkom nadležnošću i zakonom propisanu uporabu sredstava međudržavne ili međunarodne komunikacije odnosno trgovine.

Zakon obuhvaća, među ostalim, zahtijevanje mita od američkih subjekata koji ispunjavaju definiciju domestic concern, određenih izdavatelja vrijednosnih papira (issuers) i osoba koje djeluju u njihovo ime. U propisanim okolnostima obuhvaća i zahtijevanje mita od drugih osoba kada se strani dužnosnik ili osoba koja djeluje u njegovo ime nalazi na teritoriju SAD-a.

Važan je i poslovni element, a to je da nedopuštena korist mora biti povezana s utjecajem na službeno postupanje ili ostvarivanjem neprimjerene prednosti u kontekstu dobivanja, zadržavanja ili usmjeravanja poslovanja.

Što FEPA znači za hrvatski privatni sektor?

Iako FEPA prvenstveno uređuje kaznenu odgovornost stranih javnih dužnosnika koji zahtijevaju ili primaju mito, njezin je značaj relevantan i za privatne kompanije koje posluju međunarodno. Pritom je važno razlikovati kaznenu odgovornost prema FEPA-i od izloženosti korupcijskim rizicima u poslovanju.

Privatna hrvatska kompanija ne podliježe automatski FEPA-i samo zato što izvozi proizvode u SAD, posluje s američkim partnerima ili ima međunarodne poslovne aktivnosti. Međutim, može se naći u situaciji u kojoj strani javni dužnosnik od nje ili s njom povezanog subjekta zahtijeva mito, pri čemu se, ovisno o okolnostima i postojanju zakonskih pretpostavki, FEPA može primijeniti na tog dužnosnika. Ako kompanija pristane na takav zahtjev, njezina se eventualna odgovornost za davanje mita procjenjuje prema FCPA-u i drugim primjenjivim propisima.

Za kompanije koje posluju međunarodno to dodatno naglašava potrebu da antikorupcijski programi obuhvate ne samo rizike nuđenja i davanja mita, nego i situacije u kojima se od njihovih zaposlenika ili poslovnih partnera zahtijeva nedopuštena korist.

Što FEPA znači za Compliance funkciju i upravljanje korupcijskim rizicima?

Prvi kazneni progon prema FEPA-i dodatno naglašava važnost cjelovitog pristupa upravljanju korupcijskim rizicima. U praksi se antikorupcijski programi često usredotočuju na sprječavanje davanja mita, osobito kroz pravila o darovima i gostoprimstvu, donacijama, sponzorstvima, posrednicima i odnosima s javnim dužnosnicima. Međutim, organizacije moraju biti pripremljene i za situacije u kojima njihovi zaposlenici, rukovoditelji ili poslovni partneri postaju predmet zahtjeva za mitom.

Takvi zahtjevi mogu se pojaviti tijekom postupaka izdavanja dozvola, inspekcijskih nadzora, carinskih postupaka, javne nabave, pregovaranja o ugovorima ili drugih poslovnih aktivnosti koje uključuju javni sektor.

Iz perspektive Compliance funkcije, to podrazumijeva nekoliko važnih pitanja:

  1. Procjena korupcijskih rizika – prepoznaje li organizacija situacije u kojima postoji povećana vjerojatnost da će javni dužnosnik ili druga osoba zahtijevati nedopuštenu korist?
  2. Jasna pravila postupanja – znaju li zaposlenici kako postupiti kada se od njih izravno ili neizravno zahtijeva mito?
  3. Prijavljivanje i eskalacija – postoje li jasni kanali za prijavljivanje takvih zahtjeva te postupci za pravodobno uključivanje Compliance i pravne funkcije?
  4. Upravljanje trećim stranama – obuhvaćaju li postupci dubinske analize (due diligence) posrednike, agente, distributere i druge poslovne partnere koji mogu biti izloženi korupcijskim zahtjevima?
  5. Dokumentiranje i odgovor organizacije – može li organizacija dokazati da je pravodobno prepoznala rizik, poduzela odgovarajuće mjere i spriječila nedopušteno postupanje?

Upravo se na tim pitanjima prepoznaje razlika između formalno uspostavljenog antikorupcijskog programa i sustava koji je stvarno integriran u poslovne procese.

Poveznica s normom ISO 37001:2025

Za organizacije koje primjenjuju ili planiraju implementirati sustav upravljanja za suzbijanje podmićivanja prema normi ISO 37001:2025, FEPA je dodatno relevantna iz perspektive procjene i upravljanja korupcijskim rizicima.

Norma ISO 37001 nije usmjerena isključivo na sprječavanje davanja mita. Njezin okvir obuhvaća različite oblike podmićivanja, uključujući situacije u kojima se mito nudi, daje, zahtijeva ili prima, u granicama utvrđenog područja primjene sustava. Učinkovita implementacija norme stoga ne završava donošenjem antikorupcijske politike i zabranom davanja nedopuštenih koristi. Organizacija mora razumjeti vlastitu izloženost korupcijskim rizicima, uspostaviti odgovarajuće kontrole, educirati zaposlenike i osigurati postupke za prijavljivanje i rješavanje potencijalnih slučajeva podmićivanja.

FEPA pritom nije univerzalni novi zahtjev koji svaka organizacija mora uključiti u svoj registar zakonskih obveza. Njegova relevantnost ovisi o poslovnom modelu, tržištima na kojima organizacija posluje, strukturi poslovnih odnosa i mogućim poveznicama s američkom nadležnošću. Međutim, razvoj zakonodavstva i provedbene prakse u području međunarodne korupcije predstavlja važan ulazni podatak za periodično preispitivanje korupcijskih rizika i učinkovitosti postojećih kontrola.

Za Compliance funkcije ključna je poruka da učinkovito upravljanje korupcijskim rizicima zahtijeva prepoznavanje ne samo situacija u kojima organizacija može ponuditi ili dati mito, nego i onih u kojima se od njezinih zaposlenika ili poslovnih partnera zahtijeva nedopuštena korist. Takav pristup, temeljen na razumijevanju stvarnih rizika, odgovarajućim kontrolama i kontinuiranom preispitivanju njihove učinkovitosti, odražava temeljna načela sustava upravljanja za suzbijanje podmićivanja prema ISO 37001:2025.

Izvori

  1. U.S. Department of Justice (2026). Former Honduran Consul General Charged and 3 Others Arrested in Alleged Bribery and Money Laundering Scheme, 16. studenoga 2026. https://www.justice.gov/opa/pr/former-honduran-consul-general-charged-and-3-others-arrested-alleged-bribery-and-money
  2. 18 U.S.C. § 1352. Demands by Foreign Officials for Bribes. https://www.law.cornell.edu/uscode/text/18/1352
  3. United States v. Esquenazi, 752 F.3d 912 (11th Cir. 2014). United States v. Esquenazi, 752 F.3d 912 (11th Cir. 2014).
  4. U.S. Department of Justice & U.S. Securities and Exchange Commission (2020). A Resource Guide to the U.S. Foreign Corrupt Practices Act, Second Edition. https://www.justice.gov/criminal/criminal-fraud/file/1292051/dl?inline
  5. Paul, Weiss (2026). DOJ Brings First-Ever Charges Under the Foreign Extortion Prevention Act Against Former Honduran Consul General, 19. studenoga 2026. https://www.lexology.com/library/detail.aspx?g=8706e3df-aabe-4e42-b50d-1e3a509d42d1
  6. ISO 37001:2025. Anti-bribery management systems — Requirements with guidance for use. International Organization for Standardization.

CODUPO Compliance | Vaš partner u razvoju antikorupcijskih programa i implementaciji norme ISO 37001:2025

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)